Sarajevo, 23. oktobar 2024. godine ― Harmonizacija sudske prakse je ključna za unapređenje pravosudnog odgovora na organizovani kriminal i korupciju. Dok su pojedine pravosudne institucije ostvarile značajan napredak u procesuiranju ovih predmeta, druge i dalje trebaju unaprijediti svoje prakse kako bi se osigurala pravna sigurnost, jednak tretman i spriječila nekažnjivost, poručeno je na otvaranju osmog Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu, danas u Sarajevu.

Kao jedan od najvažnijih pravosudnih skupova u BiH, ovaj događaj je okupio preko 70 učesnika — predsjednika, sudija, tužitelja i advokata, te najviših pravosudnih institucija iz BiH i drugih zemalja Evrope, kao i predstavnike ministarstva i drugih relevantnih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.

Tema ovogodišnjeg Foruma je „Uloga najviših sudova i Ustavnog suda BiH u harmonizaciji sudske prakse u procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i korupcije“. Pravosudni forum za BiH organizovali su Ustavni sud BiH i AIRE centar — Program za Zapadni Balkan, u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, te uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

“Svake godine, Pravosudni forum za BiH nastoji odgovoriti na tri značajne potrebe bh. pravosuđa. Prvo, ovaj skup je jedan od ključnih događaja gdje najviše domaće pravosudne institucije, njihovi predsjednici, sudije i tužitelji, raspravljaju o aktuelnim izazovima. Drugo, tim putem nastojimo predvidjeti buduće izazove i zajedno razviti stručan i ujedinjen odgovor pravosuđa”, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan organizacije AIRE centar.

Braithwaite je naglasila da zaključci Foruma često nadilaze sam događaj i utječu na konkretne strategije i inicijative. “U konačnici, naš cilj je da ojačamo saradnju između pravosudnih institucija, kako unutar zemlje, tako i s međunarodnim partnerima. To je u skladu s našom misijom harmonizacije pravosudne prakse s evropskim standardima i jačanja vladavine prava na putu BiH ka Evropskoj uniji.”

Seada Palavrić, predsjednica Ustavnog suda BiH, u svom uvodnom obraćanju je naglasila da je Pravosudni forum za BiH istinska platforma za izravnu razmjenu mišljenja svih učesnika relevantnih za harmonizaciju sudske prakse u procesuiranju predmeta organiziranog kriminala i korupcije. U osvrtu na ovogodišnju temu, naglasila je da je pravosuđe dužno osigurati vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom.

“Cilj je da osoba kojoj se sudi za krivična djela organiziranog kriminala i korupcije ne bude drukčije tretirana, u zavisnosti od toga gdje joj se u BiH sudi. Da se jednako poštuje njeno pravo na pravično suđenje a pogotovo pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Također, da svim osobama, među njima i onim optuženim za navedena krivična djela, bude osiguran najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda, kako i predviđa Ustav BiH”, kazala je predsjednica USBiH.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, istakao je da ovogodišnji Forum poseban fokus stavlja na ulogu najviših sudova i Ustavnog suda BiH u svjetlu članova 5., 6. i 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Želim naglasiti značaj usklađivanja odluka redovnih sudova sa odlukama Ustavnog suda BiH, posebno u kontekstu procesuiranja predmeta organizovanog kriminala i korupcije, kao i važnost ove harmonizacije za cjelokupno bh. društvo. U tom cilju, VSTV BiH u saradnji sa AIRE centrom izdaje časopis Pravna hronika, koji već deset godina stručnoj javnosti pruža informacije o odabranoj, novijoj praksi domaćih i međunarodnih sudova, doprinoseći time harmonizaciji praksi domaćeg pravosuđa”, zaključio je predsjednik VSTV-a BiH.

Nove tehnologije donose izazove ali i prilike za pravosuđe

U okviru događaja bit će upriličena izlaganja renomiranih pravosudnih eksperata iz Evrope. Ove godine, Forum će ugostiti Michaela Hopmeiera, sudiju Southwark Crown suda u Londonu, koji će govoriti o međunarodnom aspektu borbe protiv organizovanog kriminala, pranja novca i borbe protiv korupcije, te izazovima i saradnji potrebnoj za uspješno oduzimanje nezakonito stečene imovine. Također, Mirjana Lazarova Trajkovska, bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava i predsjednica Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije, govorit će o izazovima koje donose nove tehnologije u kontekstu organizovanog kriminala.

Julian Reilly, britanski ambasador u BiH, naglasio je da najveći značaj Foruma leži u doprinosu usaglašavanju sudske prakse, posebno kada je riječ o predmetima organizovanog kriminala i korupcije. Objasnio je kako usklađenost sudskih praksi osigurava dosljednost pravnih odluka različitih sudova, unaprjeđuje pravosudni sistem i doprinosi izgradnji povjerenja u sudske procese.

“Prateći aktuelne tokove, Forum nastavlja i diskusiju o digitalnim tehnologijama — izazovima ali i prednostima koje one donose. Cyber kriminal kao tema se po prvi put obrađuje na Forumu, kao nastavak šire diskusije o zloupotrebi tehnologija u izvršenju krivičnih djela organizovanog kriminala. S druge strane, ove tehnologije imaju potencijal da transformišu način na koji pravosuđe prikuplja dokaze i analizira podatke i za očekivati je da se uskoro donesu i prve presude temeljene na ovim dokazima”, poručio je Ambasador.

Ambasador Reilly je zaključio kako Pravosudni forum za BiH predstavlja jedinstvenu platformu koja omogućava razmjenu znanja i promociju najboljih praksi među pravnicima, sudijama i tužiocima, a time jača vladavinu prava u BiH.

Cilj Pravosudnog foruma za BiH je da doprinese primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima i pruži podršku pravosudnom sistemu BiH u procesu pripreme za evropske integracije. Forum unapređuje saradnju među najvišim sudskim instancama u BiH, te harmonizaciju i ujednačavanje domaće sudske prakse s evropskim standardima, čime doprinosi pravnoj sigurnosti građana u BiH. Više informacija dostupno je na zvaničnoj stranici AIRE centra.

Organizovane kriminalne grupe sve više (zlo)upotrebljavaju tehnologiju za planiranje zločina, prodaju oružja i narkotika, te pranje novca. Uprkos zakonskim i resursnim nedostacima, pravosuđe je napredovalo u procesuiranju ovih krivičnih djela, i uskoro se očekuju prve presude u predmetima gdje su korišteni dokazi iz Sky ECC i ANOM kriptiranih aplikacija, zaključeno je na zatvaranju osmog Pravosudnog foruma za BiH u Sarajevu.

Darko Soldat, tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, upozorio je da domaće pravosuđe ne smije odgađati upotrebu dokaza koji su pribavljeni putem kriptiranih komunikacijskih aplikacija. Brojni primjeri sudske prakse mogu se pronaći diljem Evrope, pa i u regionu.

“Nakon što je više evropskih država, među kojima su Holandija, Belgija, Austrija, Italija i Hrvatska, donijele pravosnažne presude kojima su prihvaćeni kao zakoniti svi dokazi iz kriptiranih komunikacija, koje su potvrdile princip međudržavnog povjerenja u ocjeni zakonitosti dokaza, prve pravosnažne presude u BiH očekuju se tokom naredne godine”, kazao je tužilac Soldat.

Soldat je ukazao na to da će naredni izazov biti da sudovi prihvate elektronske dokaze, koje su druge države dobrovoljno ustupile BiH, kao zakonite, što je jedna od mogućnosti koju predviđa Konvencija o visokotehnološkom kriminalu.

“U bliskoj budućnosti, većina dokaza će od strane drugih država biti dobrovoljno objelodanjena istražnim organima u BiH, te je potrebno da sudovi veoma brzo odluče da prihvate i ovakve dokaze kao zakonito pribavljene. Također, uskoro će domaći sudovi ocjenjivati dokaze prikupljene putem umjetne inteligencije, što će značajno promijeniti stvarnost krivičnog suđenja u BiH”, dodao je.

Mirjana Lazarova Trajkovska, bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava i sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije, objasnila je da je pitanje zakonitosti digitalnih dokaza, posebno kada su ti dokazi nastali na teritoriji jedne države, a posljedice i kriminalne aktivnosti se dešavaju u državi koja vodi postupak, od ključne važnosti za pravično suđenje.

“Evropski sud za ljudska prava ima bogatu sudsku praksu koja razrađuje standarde i principe za ove procesne aspekte. Na primjer, u predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je ukazao na važnost javnog interesa naspram privatnog prava, kada se radi o dokazima koji su pribavljeni koriščenjem komunikacije preko novih tehnologija. Kako bi postupak vodio ka pravičnom suđenju, neophodno je da zakon jasno definiše ciljeve, te da svaki upad u pravo na privatnost ili drugo pravo mora biti nužan i opravdan u demokratskom društvu”, istakla je Lazarova Trajkovska.

Sutkinja Lazarova Trajkovska također je upozorila na to da nove tehnologije i razvoj društva donose nove oblike kriminala na koje pravosuđe mora biti spremno.

“Umjetna inteligencija se koristi ne samo za dobro, već i za kriminalne aktivnosti. Preko interneta se šire lažne vijesti koje mogu izazvati nasilje, mržnju, te finansijske gubitke za pojedince ili pravna lica. Novac stečen putem ovih oblika kriminala često se koristi za nove kriminalne aktivnosti. Zbog toga, cyber kriminal obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući finansijski kriminal, kompjuterske prevare, cyber nasilje i falsifikate”, objasnila je sutkinja Lazarova Trajkovska.

Uslijed popularnosti i rasprostranjenosti umjetne inteligencije, u BiH se javlja sve više prijava za zloupotrebu ovih alata.

“Razvoj alata umjetne inteligencije deepnude, koji su svima javno dostupni na internetu, a koji kreiraju lažne seksualno eksplicitne fotografije ili video sadržaje, doveo je do velikog povećanja ucjena, odnosno seksualnih iznuda, ili narušavanja ugleda žrtava. Fotografije koje imamo na našim društvenim mrežama je vrlo lako preuzeti i obraditi deepnude alatima, koji za nekoliko minuta kreiraju krajnje realistične fotografije s prikazom djelimično ili potpuno obnažene osobe”, upozorio je Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za informaciono-komunikacionu oblast.

“Obzirom na to da pomenuti alati svakim danom postaju sve sofisticiraniji, samo dokazivanje da se radi o lažnoj fotografiji je vrlo kompleksno i izazovno. U vremenu pred nama očekujem značajan porast prijava ovakvih slučajeva, a za njihovo dokazivanje biće neophodno korištenje drugih alata koji su također bazirani na umjetnoj inteligenciji”, zaključio je.

Pravosudni forum za BiH organizovali su Ustavni sud BiH i AIRE centar — Program za Zapadni Balkan, u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, te uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Više informacija dostupno je na zvaničnoj stranici AIRE centra.